TEKST

(Prisilna) Migracija – tema za sindikate?

 

Migrantski rad je u Hrvatskoj relativno nova pojava zbog čega izostaju znanja i isksustva o načinu na koje se migrantske radnike može integrirati na tržište rada te ih odgovarajuće sindikalno zaštititi. Sandra Kasunić, dugogodišnja aktivistica sindikata Ver.di u tekstu nam prenosi znanja i iskustva njemačkih sindikata.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto: Jerko Bakotin, Idomeni, Grčka

Migrantski radnici – od vlastitih organizacija do uključenja u sindikate

Iz jedne jednostavne perspektive zasigurno bi se dalo argumentirati da bi se sindikati prvenstveno trebali brinuti o svojim članovima. U tom slučaju, nameće se pitanje: zašto se brinuti o potrebama migranata koji obično predstavljaju tek manjinu članstva, odnosno većinom su neorganizirani? Iz povijesne perspektive, sindikati su uvijek imali internacionalni pristup organiziranju. Od samog početka radničkog pokreta, ljudi su se organizirali u sindikatima koji su se nalazili u mjestima gdje su radili i živjeli, bez obzira na zemlju iz koje dolaze. Nacionalna država referentna je i prva točka za organiziranje budući da globalne sindikalne ili transnacionalne organizacije uglavnom nisu odgovorne za konkretne uvjete rada. Uzimajući u obzir da migranti čine dio radne snage u pojedinoj državi, sindikati nužno moraju definirati svoj stav po tom pitanju. Isključenje migranata iz radničkih organizacija dovelo bi do slabljenja nacionalnog radničkog pokreta i ugrozilo bi uspjehe koji su već odavno postignuti. Također bi dovelo do udaljavanja migrantskih radnika od jedine realne mogućnosti da sudjeluju u borbi za svoja radnička prava, posebno u kontekstu toga da su često podložni teškim zloporabama zbog njihova nesigurnog statusa.

Druga alternativa bila bi prepustiti odvojenu organizaciju migrantskim radnicima kao što je bio slučaj u Njemačkoj od 1950-ih godina s tzv. «gastarbajterima», koji su uglavnom bili iz Italije, Turske, Grčke i Jugoslavije. Budući da ti strani radnici nisu bili dobrodošli u domaćim sindikatima, osnovali su vlastite organizacije. Tek nakon niza divljih štrajkova i drugih borbi, njemački su sindikati otvorili vrata migrantskim radnicima jer su shvatili da poslodavci zapravo profitiraju od unutarnjeg sindikalnog nadmetanja koje je dijelilo radništvo u istim tvornicama. Taj proces učenja trajao je jedno vrijeme, ali je na kraju ojačao sinidkate i čak doveo do nove, progresivnije legislative. Iz tog smo iskustva naučili da uključenje migranata u sindikalne organizacije pomaže u prevenciji snižavanja plaća i paralelno obogaćuje naše organizacije putem diverzificiranja sindikalne kulture. Sindikalno organiziranje migrantskih radnika stvara sigurnosnu mrežu za njihove često nesigurne pozicije, ali ih i izvlači iz pozicije “krivca” koji ugrožava opća radnička prava. Together we stand, divided we fall!

Njemačka – bogato iskustvo s migracijama

Njemački sindikati mogu učiti iz bogatog povijesnog iskustva s izbjeglicama i migracijama. Revolucija iz 1848. u kojoj se vodila borba za demokratizaciju tisuće je sindikalista odvela u egzil. Početak nastanka radničkih organizacija tijekom monarhističkog imperija, koji je trajao do 1918. godine, bio je obilježen okrutnim progonima, uhićenjima, protusindikalnom legislativom i često izbjeglištvom kao zadnjom opcijom. Mnoštvo njemačkih izbjeglica svoje je sindikalno uvjerenje prenijelo na radničke pokrete u zemljama u koje su došli. Osim toga, mnogi Nijemci izbjegli su zbog siromašnih uvjeta u kojima su bili prisiljeni živjeti. Još i dan danas sjećamo se masakra na Haymarketu u Chicagu 1886., kada je počeo višednevni generalni štrajk i borba za osmosatni radni dan diljem SAD-a. Na Haymarketu se između ostalog skupio i velik broj njemačkih migrantskih radnika, a situacija je eskalirala dva dana kasnije, kada je detonirana bomba. Jedan od govornika na skupu bio je August Spies, njemački migrant. Na dan masakra slavi se međunarodni praznik rada, 1. maj. Njemačka ima i neugodno iskustvo Hitlerovog režima tijekom kojeg je velik broj sindikalista uhapšen i ubijen u koncentracijskim logorima, a mnogi su uspjeli pronaći utočište u drugim zemljama u vrijeme kada su se za migrante vrata u cijelom svijetu zatvarala. S druge strane, premalo ih je ostalo da bi pokrenuli radnički pokret nakon Drugog svjetskog rata što je ostavilo dugotrajne posljedice na njemački sindikalni pokret još desetljećima poslije. U konačnici, mnogi su bježali upravo zbog radničkih borbi u kojima su sudjelovali, a borili su se za iste vrijednosti za koje se i mi danas borimo – socijalnu pravdu, političku i ekonomsku participaciju, demokraciju i slobodu.

Današnja iskustva u organizaciji migranata i izbjeglica – sindikati u Njemačkoj

S obzirom na to da danas na svijetu prema UNHCR-u postoji oko 65,3 milijuna izbjeglica, organiziranje i zaštita migranata izuzetno je važna tema. Mi u sindikatu Ver.di (drugom po veličini sindikatu u Njemačkoj i članu najveće sindikalne središnjice DGB), još uvijek učimo od sindikalnih partnera iz Francuske, Engleske i Italije koji imaju puno veće iskustvo u organizaciji migranata. Unatoč činjenici da se njihov pristup svakako mora “prevesti” na naše lokalne uvjete, način na koji su ljudi koji govore jezike migranata uključeni u kampanje je impresivan, kao i usluge koje se migrantima nude. S druge strane, naš je pristup izbjeglicama još uvijek veoma ograničen. Stalno pravno savjetovalište o radnim temama ponuđeno je samo u Münchenu, Hamburgu, Berlinu, Frankfurtu i u još dva, tri druga grada, međutim te poslove pretežno obavljaju volonteri. Online savjetovanje je u manjim gradovima rijetko, a u ruralnim područjima gotovo da i ne postoji. Za rješavanje problema migranata koji doživljavaju nepravilnosti na radnom mjestu, izuzetno su bitna mjesta prvog kontakta (access point). Sindikalna savjetovališta i informacijski centri dokazano su ne samo važna točka za orijentaciju i “prvu pomoć”, nego i prvi korak k pristupu sindikatu. U ovom slučaju, ključnu ulogu igra “usmena propaganda” s obzirom na to da informacije o radnim pravima i/ili sindikatima koje su prevedene na različite jezike pretežno dopiru samo do onih koji su već ionako zainteresirani za sindikat i koji su u mogućnosti doći to takvih informacija. S obzirom na rečeno, sindikalisti u DGB-u i Ver.di-u se u ovom trenutku bore za institucionalizaciju pravnog savjetovališta za migrante diljem Njemačke. Otegotnu okolnost u borbi za prava migrantskih radnika u Njemačkoj čini decentralizirana struktura sindikalne središnjice DGB-a, kao i činjenica da su naši sindikati cijelo vrijeme uključeni u brojne različite sindikalne borbe. Velik broj paralelnih kampanja sprečavaju konzistentan rad i “standardiziranu” izgradnju migrantskih informacijskih centara koji bi između ostalog imali i zaposlene isključivo na temama vezanim uz migrantske radnike. Stoga je to zasad tek jedan od mnogobrojnih projekata na kojem u većini regija pretežno rade volonteri, a hoće li migranti zainteresirani za sindikat ili u potrebi za sindikalnom pomoći pronaći nekoga tko mu je u mogućnosti to i osigurati,  još uvijek je pitanje slučajnosti i/ili osobnih mreža između sindikalista i migrantskih potpornih organizacija. Ta se vrsta manjka posebno odnosi na migrante koji su tek nedavno stigli u Njemačku i koji rade u tvrtkama bez sindikalnih struktura. Jedan dobar primjer za sistematski, konsolidiran i zbog toga pouzdan pristup za “plutajuće” migrante (oni koji rade na mjestima bez radničkih vijeća i sindikata), može se naći u projektu “Fair Mobility” (npr. u Münchenu, Berlinu itd.), koji migrantskim radnicima iz istočne Europe nudi informacije o radu u Njemačkoj (http://www.faire-mobilitaet.de/en/).

Organizacijske slabosti i pokušaji rješavanja problema putem edukacije

Drugačiji pokušaj borbe s organizacijskim slabostima vezanim za prvi kontakt s izbjeglicama je projekt “Edukacija o radu i zanatu u Njemačkoj”. U Njemačkoj su prije nekoliko godina uspostavljeni tzv. integracijski izbjeglički razredi koji su se proširili u velikom omjeru u zadnje dvije godine. Maloljetne izbjeglice pohađaju te razrede kako bi naučili njemački jezik, ali i pripremili se za tržište rada. Većina radnih mjesta u Njemačkoj zahtijeva završene dvogodišnje i  trogodišnje zanate koji su kombinirani sa specifičnim teoretskim jedinicama (tzv. naukovanje). Integracijski razredi za izbjeglice pripremaju maloljetne izbjeglice za školovanje te nakon toga za ulaz na tržište rada. Učitelji su uglavnom otvoreni prema vanjskim izlagačima kao što su predstavnici tvrtki ili sindikata. Mladež DGB-a ima dugogodišnju tradiciju odlaska u škole u kojima izlažu na sindikalne teme kao što su socijalno partnerstvo, opća radnička prava itd. Slične radionice u pripremi su i za izbjegličke razrede te njihove specifične potrebe, a odrađene su i pokusne radionice kojima se ispitivala zajednička potreba ovih vrlo heterogenih grupa. Jedan od bitnih zaključaka bio je da se u nastavi ne treba baviti pravnim detaljima o njemačkom radnom pravu, što je uobičajeno u redovnim razredima. Pokazalo se korisnim i učinkovitim uključiti opće teme o ulozi i značaju sindikata u Njemačkoj, primjerice da su sindikati nevladine organizacije, neovisne od stranaka i religija; nisu dio represivnog državnog aparata; zakonski i Ustavno su garantirani; demokratske su organizacije koje čine njihovi članovi, itd. Osim toga, pokazalo se važnim učenicima prenijeti opće informacije o radničkim vijećima i kolektivnim ugovorima. DGB-ove edukacijske radionice primijenjene su u razredima u kojima učenici vladaju minimalnom razinom njemačkog jezika te se uspješno provode.

Različiti pristupi u radu s migrantskim radnicima

S obzirom na to da su migracije velika i bitna tema, probleme organiziranja migrantskih radnika pokušavamo adresirati na još nekoliko načina. Ver.di ima dosta kompleksnu organizacijsku strukturu budući da se 2001. godine više sindikata ujedinilo u jedan što je proizvelo vertikalnu i horizontalnu razinu rada i odlučivanja. Opširnije: https://www.verdi.de/ueber-uns/organisation/++co++2ab3bae6-b914-11e0-6fc7-00093d114afd. Unutar tog organizacijskog modela postoji osam grupa koje se bave određenom problematikom. Članovi grupa su svi zainteresirani članovi sindikata, uključujući i migrante. U jednoj od tih grupa raspravlja se i o temi rada i migracija, a prijedlozi koji se donose šalju se u obliku zahtjeva tzv. Sindikalnom vijeću Ver.di-ja koje između ostalog ima ulogu određivanja smjera i ciljeva sindikata. Na ovaj se način pokušava osigurati adekvatan i demokratski pristup migrantskim radnicima, uspostavlja se intenzivnija suradnja te ih se potiče na angažman u Ver.di-ju. Osim toga, i tajnici u Ver-di-ju, čija je uloga organizacija radnika, savjetovanje i potpora radničkim vijećima i sl., puno su postigli na polju politika sindikata vezanih uz migrantske radnike, posebno vezano uz organiziranje osoba bez sigurnog statusa. Donedavno su se u Ver.di prema Statutu mogle učlaniti samo osobe s papirima, što je isključivalo sve migrantske radnike bez papira. Voditelj 13. sektora (ostale djelatnosti) iz Hamburga, Peter Bremme, je unatoč Statutu 2013. učlanio oko 300 migrantskih radnika bez papira. Nakon toga je dobio upozorenje te prijetnje pravnim posljedicama. No njegov je čin odjeknuo ne samo u organizaciji već i u čitavom društvu. Kolege diljem Njemačke solidarizirali su se s njim. Premda su događaj pratile mnoge kontroverze, pritisak koji je stvoren doveo je do izmjene Statuta što danas i osobama bez papira omogućuje učlanjenje u sindikat Ver.di. Na kraju bih htjela istaknuti da je za organiziranje migranata bitno započeti tim procesom i u tom procesu koristiti kreativan pristup. U svakoj državi i sindikatu stvari drugačije stoje i ne postoji samo jedno rješenje za organiziranje migrantskih radnika. Tema je izuzetno kompleksna, a pristup toliko šarolik, koliko nas ima u sindikatima. Važno je biti svjestan činjenice da bavljenje migrantskim radom osim što direktno pomaže migrantskim radnicima, ujedno i obogaćuje sindikalni rad, unapređuje naša sindikalna uvjerenja i stavove te predstavlja istinsku želju za demokratskim promjenama u našim sindikatima i društvu.

 

Zahvaljujem svim kolegicama i kolegama koji su mi pomogli pri sakupljanju ideja za ovaj članak, a posebno kolegici Kathrin Birner i kolegi Stefanu Dietl iz Regensburga, koji u Ver.di-ju neiscrpno i dugi niz godina rade na uključivanju i organiziranju migrantskih radnika te služe kao inspiracija mladim i “starim” sindikalistima.

Stefan radi kao novinar i trenutno je jedan od izabranih predsjednika Istočno-bavarske regije Ver.di-ja. Ima bogato iskustvo edukacije sindikalnih aktivista o temama migracija, antirasizma i populizma.

Kathrin radi za Ver.di i trenutno je zadužena za javni sektor gdje je otvoreno mnogo novih radnih mjesta za migrante. Uz to je uključena u sindikalne inicijative za pristup mladim migrantima.

 

Sandra Kasunić živi i studira u Münchenu. Višegodišnja je aktivistica za radnička i izbjeglička/migrantska prava.

 

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close