TEKST

Tok misli o potoku i koječemu


Na potoku Črnomerec u Zagrebu, kroz prva dva vikenda u ožujku, održat će se pop-up projekt pod imenom TOK koji organizira grupa mladih arhitekata iz udruge Tristotrojka, u partnerstvu s Centrom za kulturu i film Augusta Cesarca. Središnja ideja ovog projekta je pitanje: što možemo učiniti sada, za prostor i zajednicu? Veliki dio programa odlučili smo posvetiti toj tematici. Od početka nam je bilo važno da se građani zajedno s nama educiraju o tome kako mogu sudjelovati u planiranju vlastitog grada i barem malo rasvijetliti sve te dugotrajne procese prostornog planiranja koji se inače odvijaju iza zatvorenih vrata institucija i gradskih ureda


Kolaž: Tok




Pisati o nečemu što se još nije dogodilo pomalo je kao započinjati utrku prije pucnja za start. O projektima se obično piše i razgovara nakon što se stvar već odvila, po mogućnosti s nekim odmakom vremena dovoljnim da se prašina slegne, glave razbistre i zaključci formiraju. Sigurno je iznimno važno i zapravo neophodno retrospektivno pisati o projektima što smo uostalom i primorani učiniti makar u obliku popunjavanja obrasca završnog izvještaja. Ruku na srce, nekada je to i jedina prilika za samoevaluaciju s obzirom da smo po završetku jedne stvari obično već duboko u raljama iduće nove ideje. Staviti nešto na papir o nečemu što je bilo pa prošlo nažalost nije sasvim prioritet. (Samo meni?) No rijetko kada, zapravo, imamo priliku stati usred pripreme projekta i pokušati sročiti koju smislenu van objava za medije i postova na društvenim mrežama o tome što mi tu sad zapravo radimo. Štoviše, u vrtlogu organizacijske panike to često nije ni moguće. Međutim, nije na odmet ponoviti i podsjetiti sebe zašto se ulazi u neke projekte i zašto je važno boriti se za neke stvari koje smatramo bitnima.

Pa počnimo od činjenica. Vrlo brzo na potoku Črnomerec u Zaprešićkoj ulici u Zagrebu održat će se pop-up projekt pod imenom TOK koji organiziramo mi – grupa mladih arhitekata iz udruge Tristotrojka, u partnerstvu s Centrom za kulturu i film Augusta Cesarca.

Događanje će se odviti kroz dva vikenda u ožujku. Prvi vikend (9. i 10.3.) našeg druženja na potoku bit će posvećen naseljavanju prostora te izradi mobilnog drvenog namještaja što će biti provedeno u sklopu radionice DA! festivala. Zainteresirani studenti će uz stručnu pomoć stolara izraditi i oslikati 12 komada takozvanih Potački koje su osmišljene imajući na umu jednostavnost izvedbe i mogućnost korištenja svakog pojedinačnog elementa na više načina: kao klupa, stol, polica ili pano.

Drugi vikend (16.3.) naseljeni prostor ćemo aktivirati kroz jedan dan pun edukativnih i zabavnih aktivnosti za mlađe i starije, tematskom šetnjom uz potok, zvučnom instalacijom, okruglim stolom na temu potoka i upravljanja gradom te na koncu – večernjim druženjem uz glazbu. Tokom programa koristit ćemo naše Potačke, a potom će one biti donirane jednoj od obližnjih škola ili drugih društvenih i kulturnih institucija.


Podsjetnik br. 1: Zašto potok?

Potok Črnomerec jedan je od rijetkih preostalih zagrebačkih potoka čiji je koridor u značajnoj mjeri ostao nenatkriven i koji i dalje zadržava prisutnost u susjedstvima kojima teče. Od samog početka razvoja grada zagrebački su vodeni tokovi imali gotovo presudnu ulogu u oblikovanju urbane slike kakvu poznajemo danas. Rijeka Sava zaslužila je mjesto u našoj kolektivnoj svijesti kao nezamjenjiv dio identiteta grada, no manje je poznato da je grad zapravo nastao na potocima. Dok je rijeka redovno poplavljivala, uz 30-ak medvedničkih potoka nicala su prva naselja te građeni prvi mlinovi i manufakture. Od južnih obronaka Medvednice do Save potoci su činili kapilarnu mrežu nadzemnih i podzemnih vodenih tokova koji su bili dio svakodnevice mnogih Zagrepčana i stanovnika okolnih područja.

Razvoj industrije u 19. stoljeću doveo je do ubrzanog širenja grada i to primarno kroz izgradnju industrijskih postrojenja uz željezničku trasu na rubovima grada. S time je došla i nova mašinerija koja ja smanjila ekonomski značaj potoka i brojnih mlinova na njima. Negdje po putu promijenila se percepcija medvedničkih potoka među građanima, pa i gradskim planerima. Potoci više nisu bili sastavni dio svakodnevnog života većine građana i umjesto toga su prvenstveno predstavljali higijenski problem i poplavnu prijetnju koju je trebalo iskorijeniti iz gradskog tkiva. U tom procesu uklanjanja otvorenih tokova iz centra grada i nizinske periferije, koji traje od kraja 19. stoljeća do danas, mnogi su potoci preusmjeravani i/ili zatvoreni te postali dijelom gradskog sustava odvodnje kako bi se grad mogao neometano širiti.

Danas samo manji dio potoka još uvijek teče otvorenim tokom i još manji dio njih se održava kao javni prostor. Čak i ako su uspjeli većim dijelom ostati nenatrkiveni, poput potoka Črnomerec, u najčešćem slučaju su neuređeni, korišteni kao odlagališta otpada ili ograđeni unutar privatnih površina.

Trend zatvaranja potoka u Zagrebu tek je djelomično prekinut 1986. kada se po prvi put u prostornom planu grada prepoznaje potreba čuvanja otvorenih korita potoka kao “zanimljivih elemenata pejsaža u gradskim prostorima” (Faber, Prelogović, 2023.). Međutim, u kartografskom prikazu GUP-a te godine na trasi potoka Črnomerec predviđena je izgradnja nove višetračne prometnice u smjeru sjever-jug, a to se održava i u aktualnom GUP-u. Sporost u provođenju i generalno zanemarivanje planova, inače bolna točka našeg sustava, u ovom slučaju znači da potok još uvijek nije zatvoren prometnicom, ali je isto tako onemogućeno bilo kakvo privremeno uređenje prostora uz potok kao potencijalno vrlo zanimljiv i vrijedan zeleni javni prostor. Ostatak svijeta, očekivanih tri koraka ispred nas, već neko vrijeme naginje afirmaciji postojeće i stvaranju nove zelene infrastrukture. Sve češće osmišljavaju se i provode projekti otvaranja prethodno zatvorenih vodenih koridora (tzv. daylighting).

Vrlo brzo čeka nas donošenje novih izmjena Generalnog urbanističkog plana Zagreba što otvara priliku – i potrebu – za ponovno tematiziranje ne samo zaštite potoka već i drugih zelenih javnih površina u gradu.





Podsjetnik br. 2: Zašto zajednica?

Površina uz potok Črnomerec u Zaprešićkoj ulici nedavno je djelomično uređena projektom gradske tvrtke Zrinjevac d.o.o. Postavljeno je nekoliko novih klupa, stolova, žardinjera i drugih elemenata, no ostatak prostora, sam koridor i šetnjica uz njega, i dalje su u vrlo zapuštenom stanju. Trenutno se taj potez uz potok više koristi kao mjesto prolaza od jedne točke do druge, a manje kao mjesto zadržavanja. Osim mačaka koje su tu našle svoj dom i o kojima brine grupa posvećenih lokalaca, tu i tamo na klupama se mogu zateći tinejdžeri za vrijeme odmora od nastave iz obližnjih škola.

Stanovnici kvarta generalno su svjesni vrijednosti prostora jer to je ujedno i jedna od rijetkih zelenih površina u tom dijelu grada koja pruža prijeko potrebni odušak od asfaltiranog kaosa obližnjeg tramvajskog okretišta i autobusnog stajališta. No da bi građani uistinu osjetili prostor svojim, neće biti dovoljni klasični urbanistički alati.

U početku, kada smo razvijali ideju za Tok, jedno od glavnih pitanja bilo je – što zapravo želimo postići? Želimo li ponuditi cjelovito rješenje za uređenje prostora ili nešto drugo? Ono prvo se vrlo brzo i pokazalo izvan naših realnih mogućnosti dijelom zbog ograničenja prostornog plana koji onemogućava bilo kakve fiksne elemente i dugotrajnije oblike uređenja, i dijelom zbog toga što nadležnost nad vodenim tokovima nije gradska već ona Hrvatskih voda, što dodatno komplicira procedure. No već i tada smo, zapravo, osjećali da ne želimo tek “urediti” prostor već nam se puno važnijom činila potreba za ojačavanjem zajednice koja će taj prostor koristiti i učiniti svojim.

Zaključili smo da u prostor, umjesto donošenja stvari, želimo dovesti ljude. Tok je zato pop-up projekt: napola privremena urbana intervencija, napola festival ili, u najmanju ruku, kvartovsko druženje.


Podsjetnik br. 3: Zašto grad?

Prometnica na potoku Črnomerec vrlo vjerojatno se još u dogledno vrijeme neće ostvariti. Da bi to bilo moguće, najprije bi bilo potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose, osigurati financije, napraviti projekt i uspostaviti proceduralne alate za provedbu što podrazumijeva dugotrajan proces od barem nekoliko godina. To je frustrirajuća, ali neizbježna istina svih projekata, boljih i lošijih, koji pripadaju onom top-down strategijskom planiranju grada i jedan je od razloga zašto se potok Črnomerec već nekoliko desetljeća nalazi u urbanističkom Iimbu između donošenja plana i njegove provedbe. No upravo u tom međuprostoru postoji potencijal za istraživanje mogućnosti prostora kroz različita privremena rješenja koja onda imaju i potencijal za uključivanje građana u donošenje odluka o prostoru u kojem žive.

Središnja ideja pop-up projekta, kao što je Tok, zapravo je pitanje: što možemo učiniti sada, za prostor i zajednicu, u ovom trenutku? Upravo zato veliki dio programa odlučili smo posvetiti toj tematici. Od početka nam je bilo važno da se građani zajedno s nama educiraju o tome kako mogu sudjelovati u planiranju vlastitog grada i barem malo rasvjetliti sve te dugotrajne procese prostornog planiranja koji se inače odvijaju iza zatvorenih vrata institucija i gradskih ureda.


U niskom startu

U trenutku pisanja ovog teksta ostalo je dva tjedna do početka događanja i prevladavajuća misao jest: organizirati nešto u javnom prostoru nije sasvim lako, posebno kada taj prostor nije potpuno uređen, a ograničeni smo budžetom. Velik dio dosadašnjih napora utrošen je na rješavanje infrastrukturnih i logističkih pitanja. Između rješavanja privremenog priključka za struju, traženja rješenja Gradskog ureda za održavanje programa na javnoj površini, organiziranja prikupljanja i odvoza otpada, čiščenja, mjerenja buke, toaleta, redara, transporta od-do i privremenog skladištenja Potački, podmirivanja razno raznih pristojbi, budžetiranja i rebudžetiranja zbog novih neočekivanih stavki, i još mnogo toga, trebalo je razmišljati i o programu, o tome što želimo postići i kako najbolje uključiti zajednicu u čitav program.

Na koncu, zajednica je od samog početka bila prioritet i razlog zašto smo odlučili provesti projekt. Pravi zaključak namjerno izostavljam jer taj će tek uslijediti na kraju toka, a do tada – vidimo se na potoku!

Tačke, autori: Tok




Organizacijski tim Tok:

Ana Komadina
Mihaela Sladović
Vili Rakita
Andrea Stanić

Izvor:

Marko Faber, Vedran Prelogović, Medvednički potoci u prostornom planiranju Zagreba, Hrvatski geografski glasnik 85/1, 65−98 (2023.)


Andrea Stanić


Temat “Političnost prostora: istraživanje međuodnosa strategije i materijalne stvarnosti” sastoji se od sedam autorskih tekstova koji su nastali u suradnji Mreže Antifašistkinja Zagreba i arhitektonskog društva Tristotrojka. Tristotrojku čine redakcije iz Sarajeva, Beograda i Zagreba, a tekstovima istražuju područja arhitekture, dizajna, umjetnosti, tehnologije i kulture.



Tekstovi

Gdje je nestalo priuštivo stanovanje?”, “Koraci prema priuštivom stanovanju“, “Luksuzno stanovanje je varka“, “Vodič kroz tržište nekretnina za zoomere“, “Želimo li biti junaci Pavlove ulice?“, “Tok misli o potoku i koječemu“, “Puži, Slobodo, ne treba da letiš


Objavu teksta podržao je Grad Zagreb potporom male vrijednosti za sufinanciranje proizvodnje i objave programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama za 2023. godinu

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close