TEKST

Koraci prema priuštivom stanovanju



Nastavno na članak koji govori o uzrocima stambene krize: “Gdje je nestalo priuštivo stanovanje” ovaj članak predlaže sveobuhvatan pristup rješavanju stambene krize, posebno se fokusirajući na strategije koje mogu sniziti najamnine i poboljšati pristupačnost u Zagrebu, gdje je većina stambenih jedinica u privatnom vlasništvu. Kad bi se sve ove strategije počele provoditi, grad bi neminovno doživio značajan napredak u priuštivosti i dostupnosti stambenog prostora.


Ilustracija: Haris Bulić



Strategija 1: Širenje priuštivog stanovanja


Stanovi za male (n)ovce

Jedan pristup rješavanju stambene krize u Zagrebu bi bio intervencija vlade za povećanje fonda socijalnog stanovanja. Vlada može izravno izgraditi priuštive jedinice, osiguravajući dovoljan broj stambenih opcija dostupnih za stanovnike s niskim primanjima. Osim toga, Vlada može dati poticaje privatnim poduzetnicima da investiraju u priuštive stanove za svoje projekte. To se može postići poreznim olakšicama, bonusima za kvalitetno iskorištene prostore ili pojednostavljenim procesima izdavanja dozvola koji investitorima čine financijski privlačnijim ulaganje u pristupačne stanove. Osim toga, sličnim se mehanizmom može povećati stambeni fond oporezivanjem praznih stambenih jedinca.

Zemlja, zgrada, zajednica

Drugi način širenja priuštivog stanovanja u Zagrebu je poticanje alternativnih modela stanovanja, kao što su zaklade za zajedničko zemljište i zadružno stanovanje. Zaklade za zemljište u zajednici neprofitne su organizacije koje stječu i održavaju zemljište kako bi osigurale dugoročnu dostupnost smještaja. Razdvajanjem vlasništva zemljišta i zgrada, zaklade za zajedničko zemljište mogu stabilizirati cijene stanova. Zadružno stanovanje, s druge strane, uključuje stanare koji zajednički posjeduju i upravljaju svojom imovinom, što dovodi do pristupačnijih i stabilnijih stambenih opcija. Podržavajući ove alternativne modele, Zagreb može diversificirati svoje stambeno tržište i stvoriti više mogućnosti za priuštivo stanovanje.


Strategija 2: Regulacija tržišta kratkoročnog najma


Kratkoročni najam, dugoročni problem

Porast platformi za kratkoročni najam kao što je Airbnb pridonio je stambenoj krizi u Zagrebu, kao i u drugim gradovima, smanjenjem dostupnosti nekretnina za dugoročni najam. Kako bi riješio ovaj problem, Grad može nametnuti ograničenja na kratkoročni najam, kao što je ograničavanje broja dana iznajmljivanja godišnje i traženje dozvola za domaćine. Ove mjere mogu osigurati da se stambeni objekti prvenstveno koriste za dugoročno stanovanje.

Dugoročni najam, kratkoročni porezi

Porezni i financijski poticaji također se mogu koristiti za reguliranje tržišta kratkoročnog najma u Zagrebu. Grad može uvesti turističke poreze na kratkoročni najam, što može generirati prihod za potporu inicijativama pristupačnog stanovanja. Nadalje, nuđenje poreznih olakšica za vlasnike nekretnina koji se obvežu na dugoročni najam može potaknuti više vlasnika kuća da sudjeluju u tradicionalnom tržištu najma – u kojem se stanovi izdaju dugoročno, povećavajući ponudu priuštivih jedinica za najam.



Strategija 3: Jačanje kontrole stanarine i zaštite podstanara



Rentajmo normalno

U nedostatku regulacije imamo spekulativno vrednovanje nekretnina, dok politike stabilizacije najamnina mogu pomoći u ublažavanju stambene krize u Zagrebu održavajući fiksnu cijenu stanarine u slučaju divljanja tržišta koja bi štitila podstanare. Ove politike mogu uspostaviti ograničenja za povećanje stanarine i indeksirati stanarine prema inflaciji, osiguravajući da troškovi stanovanja ne rastu neproporcionalno u usporedbi s prihodima podstanara. Stabilizacija najamnine može osigurati stabilnost za stanare i sprječiti proizvoljno podizanje najamnina, što u konačnici pridonosi uravnoteženijem i pristupačnijem tržištu iznajmljivanja.

Zagreb brani podstanare

Jačanje mjera zaštite podstanara još je jedna poželjna strategija za rješavanje stambene krize u Zagrebu. To može uključivati ​​jačanje propisa o iseljavanju kako bi se osiguralo da podstanari ne budu izbačeni iz svojih domova i pružanje pravne podrške podstanarima koji se suočavaju sa sporovima sa svojim stanodavcima. Povećanjem zaštite podstanara, grad može pomoći u sprječavanju raseljavanja i osigurati da stanovnici imaju pristup sigurnom, stabilnom i priuštivom smještaju.




***




Korak naprijed ili nazad?

Proširenje priuštivog stanovanja putem Vladine intervencije trenutno djeluje nerealno, ali se političkim aktivizmom tome može stremiti.

Primjena alternativnih modela stanovanja u Hrvatskoj tek je u začetku. Zadruga Otvorena Arhitektura bavi se ovim pitanjima i pokreće pilot projekte, ali potrebno je vremena i političke volje da se osiguraju institucionalne podrške alternativnim modelima stanovanja kakve nalazimo u drugim razvijenim europskim gradovima.

Slično je potrebno i za druge predložene strategije: reguliranje tržišta kratkoročnog najma, jačanje kontrole najamnine i zaštite podstanara koje mogu doprinijeti snižavanju stanarina i poboljšanju priuštivosti stanovanja u gradu.

Kad bi se sve ove strategije počele provoditi, grad bi neminovno doživio značajan napredak u priuštivosti i dostupnosti stambenog prostora. To bi rezultiralo povećanom stabilnošću za stanovnike, smanjenim opterećenjem troškova stanovanja i u konačnici uključivijim i pravednijim gradom. S druge strane, ako se ne poduzmu nikakve mjere za rješavanje stambene krize, postojeća situacija će se nastaviti pogoršavati. Najamnine će nastaviti rasti, ranjive skupine u koje spadaju i mladi nisu kreditno sposobni, niti u mogućnosti iseliti iz roditeljskog doma prije tridesete, imat će još teži pristup priuštivom stanovanju i kvalitetnom životu.




Haris Bulić


Temat “Političnost prostora: istraživanje međuodnosa strategije i materijalne stvarnosti” sastoji se od sedam autorskih tekstova koji su nastali u suradnji Mreže Antifašistkinja Zagreba i arhitektonskog društva Tristotrojka. Tristotrojku čine redakcije iz Sarajeva, Beograda i Zagreba, a tekstovima istražuju područja arhitekture, dizajna, umjetnosti, tehnologije i kulture.



Tekstovi

Gdje je nestalo priuštivo stanovanje?”, “Koraci prema priuštivom stanovanju“, “Luksuzno stanovanje je varka“, “Vodič kroz tržište nekretnina za zoomere“, “Želimo li biti junaci Pavlove ulice?“, “Tok misli o potoku i koječemu“, “Puži, Slobodo, ne treba da letiš


Objavu teksta podržao je Grad Zagreb potporom male vrijednosti za sufinanciranje proizvodnje i objave programskih sadržaja u elektroničkim publikacijama za 2023. godinu

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na korištenje kolačića. Više informacija.

Da bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo prilikom pregledavanja stranica, te kako bi ona radila ispravno, ova stranica na vaše računalo sprema malu količinu informacija zvanih kolačići (cookies).

Korištenjem stranice maz.hr pristajete na njihovu upotrebu.

Ako odlučite blokirati kolačiće i dalje ćete moći pregledavati stranicu, no neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke sastavljene od niza znakova spremljene na Vaše računalo od strane web stranica koja ste posjetili.

Kolačići omogućavaju stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Oni obično spremaju Vaše postavke (session token) i postavke za web stranice. Nakon što ponovo posjetite istu web stranicu Internet preglednik šalje natrag kolačiće koji joj pripadaju.

Kolačići nam također omogućavaju da pratimo posjećenost i promet na našim web stranicama (pomoću Google Analytics i sličnih alata). Sve informacije koje na taj način kolačići prikupljaju se akumuliraju i anonimne su i ne dijele se s bilo kojim drugim subjektima.

Sve ove informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im Vi niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu.

Close